Što se dogodilo?
Kötter Security organizirao je u Berlinu sigurnosnu konferenciju „State of Security 2026“ pod motom „Sigurna budućnost – zaštita poduzeća u doba umjetne inteligencije“. U Allianz Forumu kod Brandenburških vrata sastali su se predstavnici politike, gospodarstva, znanosti, sigurnosnih tijela i poduzeća kako bi raspravljali o utjecaju umjetne inteligencije na zaštitu poduzeća. Među predavačima bili su, između ostalih, prof. dr. Dennis-Kenji Kipker s Cyberintelligence Instituta i prof. Key Pousttchi s Instituta za digitalnu transformaciju wi-mobile.
Detalji
Friedrich P. Kötter, član upravnog vijeća Kötter Security Grupe, u svom je pozdravnom govoru istaknuo simboličko značenje mjesta održavanja: Brandenburška vrata predstavljaju promjenu, društvene preokrete i nove perspektive – atribute koji vrijede i za sigurnosnu industriju. Umjetna inteligencija brzo mijenja gospodarstvo, društvo i sigurnosne arhitekture, otvarajući pritom kako prilike, tako i nove rizike, ovisnosti i odgovornosti. Ona odavno više nije samo pokretač inovacija, već sve više postaje ključni čimbenik u upravljanju sigurnošću – istovremeno postajući i alat za napade.
Marvin Schulz, zastupnik u Bundestagu i član odbora za digitalizaciju i modernizaciju države, smatra da je politika dužna stvoriti okvirne uvjete koji poduzećima omogućuju korištenje prednosti umjetne inteligencije bez rizika zlouporabe ili gospodarske štete. EU AI Act ocijenio je važnim europskim opredjeljenjem, no priznao je da je zakon presložen, preopsežan i previše birokratski. Kao odgovor na to došlo je do dorada, čiji je rezultat takozvani digitalni omnibus.
Prof. dr. Dennis-Kenji Kipker upozorio je na opasnost nedovoljnog bavljenja tehnologijom prije primjene umjetne inteligencije: „Integracija umjetne inteligencije ne znači da se samo aktivira licenca za Microsoft Copilot.“ Poduzeća moraju izgraditi vlastito znanje o umjetnoj inteligenciji na temelju vlastitih podataka i unaprijed odrediti u kojim projektima uopće ima smisla koristiti umjetnu inteligenciju. Ključno je pritom uključiti zaposlenike u proces uvođenja.
Prof. Key Pousttchi upozorio je na oprez u suradnji čovjeka i umjetne inteligencije: umjetna inteligencija trebala bi oponašati čovjeka, no time se zapravo nastoji reproducirati nešto što se ni samo ne razumije u potpunosti. Sudionicima je dao tri preporuke: ne praviti kompromise po pitanju sigurnosti, sigurnost promatrati kao kontinuirani proces, a ne kao reakciju na pojedinačne događaje, te se u slučaju nužde uvijek usko koordinirati s pružateljem usluga IT sigurnosti.
Dr. Carolin Schilling-Schulz, odvjetnica i partnerica u tvrtki Arnecke Sibeth Dabelstein, ukazala je na dodatne regulatorne zahtjeve poput direktive NIS-2, koju treba uzeti u obzir paralelno s EU AI Actom. Poduzeća moraju rano integrirati zahtjeve transparentnosti, sigurnosti i usklađenosti u postojeće procese. Ostali predavači bili su Ralf Schneider (Deutsche Telekom Security GmbH), Franziska Weindauer (TÜV AI.Lab) i Matt Kish (Siemens AG Corporate Security).
Kontekst
Konferencija jasno pokazuje da se zaštita poduzeća nalazi na prekretnici: umjetna inteligencija više nije samo alat za povećanje učinkovitosti, već sve više djeluje samostalno, a istovremeno postaje i oružje za napade. Ta dvojaka uloga stavlja pred sigurnosne dužnosnike zadatak da tješnje povežu fizičke i digitalne koncepte zaštite, budući da se, prema riječima Friedricha P. Köttera, granice između tih dvaju područja sve više brišu. Za sigurnosnu industriju u cjelini to znači promjenu paradigme: odmak od isključive zaštite objekata i perimetra prema cjelovitim strategijama otpornosti koje jednako obuhvaćaju tehničke sustave, sigurnost podataka i pravnu usklađenost.
Regulatorni okviri – EU AI Act i direktiva NIS-2 – dodatno pokazuju da sigurnost poduzeća sve više postaje pitanje strateškog upravljanja poduzećem, a ne samo operativne provedbe. Kritika EU AI Acta kao presloženog, u kombinaciji s digitalnim omnibusom kao mjerom dorade, pokazuje da su politički instrumenti još uvijek u fazi finog podešavanja – za poduzeća to znači trajnu neizvjesnost u praktičnoj provedbi.
Praktični savjeti
- Integraciju umjetne inteligencije ne svoditi samo na aktivaciju softverskih licenci, već izgraditi vlastite kompetencije u području umjetne inteligencije na temelju vlastitih podataka.
- Prije primjene jasno utvrditi u kojim projektima i procesima ima smisla uopće uvesti umjetnu inteligenciju.
- Aktivno uključiti zaposlenike u uvođenje umjetne inteligencije kako bi se omogućila smislena suradnja između čovjeka i umjetne inteligencije.
- Sigurnost shvatiti kao kontinuirani proces, a ne samo kao reakciju na pojedinačne događaje – primjerena, suvremena razina sigurnosti mora biti trajno osigurana.
- Definirati jasne, promišljene procese koordinacije s pružateljem usluga IT sigurnosti kako bi se u slučaju nužde moglo brzo i koordinirano reagirati.
- Regulatorne zahtjeve poput EU AI Acta i direktive NIS-2 shvatiti kao strateški sastavni dio razvoja poduzeća, a ne kao naknadnu formalnost.
Izgledi za budućnost
Marvin Schulz ukazao je na novu generaciju u Njemačkom Bundestagu, koja je otvorena za stručno znanje iz gospodarstva, te je izričito pozvao sudionike konferencije na dijalog s politikom. To ukazuje na to da će daljnji razvoj regulatornih okvira – primjerice u sklopu digitalnog omnibusa – ostati aktualna tema i u narednim mjesecima i godinama. Za poduzeća i pružatelje sigurnosnih usluga to znači da na dnevnom redu moraju ostati kako tehnička prilagodba prijetnjama koje potiče umjetna inteligencija, tako i praćenje pravnog razvoja vezanog uz EU AI Act i direktivu NIS-2. Rasprave na konferenciji State of Security 2026 upućuju na to da će se sigurnost poduzeća ubuduće morati promatrati još snažnije kao interdisciplinarna suradnja tehnike, prava i organizacije.
