Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretraživanje Preskoči na glavnu navigaciju
Meni
Važno Policija i kriminal Ocjena: 8/10

PMK 2025: BKA bilježi povijesno najviši broj politički motiviranih kaznenih djela

BKA za 2025. bilježi novi rekordni broj politički motiviranih kaznenih djela – uz drastičan porast ljevičarskog nasilja i mržnje na internetu.

Što se dogodilo?

Savezni ured kriminalističke policije (BKA) predstavio je podatke o politički motiviranom kriminalu (PMK) za 2025. godinu – a oni bilježe povijesno najviši broj otkako je statistika uvedena 2001. godine. Ukupno je zabilježeno 85.837 politički motiviranih kaznenih djela, što je porast od otprilike 2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Već 2024. godine prvi put je premašen prag od 80.000 slučajeva. Porasla su i nasilna kaznena djela u ovom području: s 4.156 delikata njihov broj je porastao za oko 1,2 posto.

Posebno je uočljiv porast u području PMK-lijevo, dok desni ekstremizam brojčano i dalje ostaje najveća skupina slučajeva. Osim toga, BKA bilježi i dalje visok broj slučajeva govora mržnje na internetu.

Detalji

Prema BKA-u, ukupni porast PMK brojki 2025. godine prije svega je posljedica razvoja u području PMK-lijevo: ovdje su registrirana kaznena djela porasla za više od 35 posto na 13.490 delikata (2024.: 9.971). Još izraženiji je porast kod nasilnih delikata – oni su porasli za više od 42 posto na 1.087 slučajeva (2024.: 762).

Fenomen PMK-desno s 42.544 kaznena djela – otprilike polovicom svih evidentiranih delikata – i dalje je daleko najveća kategorija po broju slučajeva, iako je ukupan broj blago opao (2024.: 42.788). Nasilna kaznena djela u ovom području ipak su porasla za više od 7 posto.

U području govora mržnje registrirano je 22.159 slučajeva (2024.: 21.773) – i dalje visoka razina. Gotovo trećina tih kaznenih djela počinjena je na internetu. Konstantno visok broj ksenofobnih delikata (2025.: 19.484, 2024.: 19.481) ostaje glavni pokretač, pri čemu je 73,7 posto tih kaznenih djela pripisano području PMK-desno. Antisemitska kaznena djela porasla su za 5,0 posto na 6.548 slučajeva, od čega je 47,2 posto povezano s bliskoistočnim sukobom.

Porasla je i neprijateljstvo prema pojedinim skupinama: kaznena djela s mizoginim motivom porasla su za 46,8 posto na 819 slučajeva (2024.: 558), čime je dosegnuta nova rekordna vrijednost. Kvirofobni delikti porasli su za 12,8 posto na 2.377 slučajeva, nastavljajući tako višegodišnji trend.

Kaznena djela protiv nositelja javnih funkcija i mandata blago su opala na 5.797 slučajeva (2024.: 6.059), ali ostaju na visokoj razini. Pridruženo Komunalno praćenje (KoMo) BKA-a također pokazuje da se mora pretpostaviti visok broj neprijavljenih slučajeva neprijateljstva prema nositeljima javnih funkcija. Kaznena djela protiv policije porasla su za 4,7 posto na 5.144 slučaja, pri čemu se otprilike trećina može pripisati području PMK-lijevo. Nasilni delikti protiv policijskih službenika u ljevičarskom spektru pritom su porasli za oko 45 posto na 535 slučajeva.

Tumačenje

Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt ocjenjuje ove brojke kao izraz rastuće prijetnje s više strana: i u ljevičarskom i u desničarskom spektru znatno rastu nasilna kaznena djela. Napominje da ljevičarska scena, s porastom nasilnih djela od 42 posto, predstavlja rastuću prijetnju, dok najveći broj delikata i dalje počinjaju desničarski i desno-ekstremistički počinitelji – zbog čega desni ekstremizam, prema Dobrindtu, ostaje najveća trenutna opasnost.

Predsjednik BKA-a Holger Münch navodi društvene mreže kao glavni pokretač društvene polarizacije. Putem njih se šire mržnja, huškanje i propaganda, što ubrzava procese radikalizacije i u najgorem slučaju dovodi do teških kaznenih djela u stvarnom svijetu. Istovremeno, Münch upozorava na sve veću prijetnju izvana kroz kibernapade, špijunažu, sabotažu i državno-terorističke aktivnosti.

Za sigurnosnu industriju te za operatere javnih i komunalnih objekata ovi su trendovi relevantni jer pokazuju da raste spremnost na nasilje prema predstavnicima države, institucijama i društvenim skupinama. To se ne odnosi samo na nositelje javnih funkcija i policiju, već i na objekte povezane s društvenim linijama sukoba.

Praktični savjeti

  • Općine i javne institucije trebale bi rezultate Komunalnog praćenja (KoMo) iskoristiti kao povod za preispitivanje postojećih sigurnosnih koncepata za nositelje javnih funkcija i upravne zgrade.
  • S obzirom na visok broj neprijavljenih slučajeva neprijateljstva prema nositeljima javnih funkcija, preporučuje se sustavno evidentiranje i prijavljivanje incidenata kako bi se realno mogla procijeniti razina ugroženosti.
  • Operateri objekata s velikim protokom posjetitelja trebali bi u procjeni rizika uzeti u obzir porast kvirofobnih i mizoginih kaznenih djela, posebno kod događanja s odgovarajućim društvenim značenjem.
  • Budući da se znatan dio govora mržnje odvija na internetu, organizacije bi u svoje sigurnosno praćenje trebale uključiti i digitalne komunikacijske kanale.

Izgledi za budućnost

BKA najavljuje da će i dalje pomno pratiti razvoj kriminaliteta te jačati vlastite istražne kapacitete i kapacitete središnjih ureda. Savezni ministar unutarnjih poslova Dobrindt naglasio je da se savezna vlada suprotstavlja svakom obliku ekstremizma i da namjerava dodatno proširiti instrumente protiv ekstremističkih prijetnji. S obzirom na paralelno rastuću prijetnju kibernapada, špijunaže i sabotaže, može se pretpostaviti da će sigurnosne službe i dalje prilagođavati svoje kapacitete kako u stvarnom, tako i u digitalnom prostoru. Za sigurnosnu industriju to bi moglo značiti da će sigurnosni koncepti ubuduće sve više morati zajednički obuhvaćati obje dimenzije – fizičku sigurnost i digitalnu prevenciju.