Što se dogodilo?
Aktualna anketa tvrtke Droniq i Saveznog udruženja za zaštitu kritične infrastrukture (BSKI) otkriva značajan sigurnosni propust kod njemačkih operatera kritične infrastrukture (KRITIS). Prema njoj, 54,7 posto od 104 ispitana sudionika izvijestilo je o neovlaštenim ili sigurnosno relevantnim letovima dronova u posljednjih dvanaest mjeseci. Unatoč tim konkretnim incidentima, gotovo polovica (46,5 posto) pogođenih organizacija dosad nije poduzela nikakve mjere za detekciju dronova.
Anketa provedena u kolovozu tako, prema Droniq-u i BSKI-ju, pokazuje "jaz između svijesti o riziku i pripremljenosti".
Detalji
Svijest o prijetnji od dronova kod ispitanika u načelu postoji: 46,2 posto već danas smatra dronove stvarnom prijetnjom, a dodatnih 36,5 posto pretpostavlja da bi dronovi u budućnosti mogli postati prijetnjom. Kao najveći rizici navode se sabotaža (46,5 posto) i ometanje poslovnih procesa (39,5 posto). Špijunaža (7 posto) i rizici za zaštitu podataka (5,8 posto) prema procjeni sudionika igraju znatno manju ulogu.
U anketi su sudjelovale tvrtke i institucije iz različitih sektora KRITIS-a: država/uprava (31 sudionik), promet (31), energetika (17), IT/telekomunikacije (15), voda (5), zdravstvo (2), svemir (2) i prehrana (1).
Jan-Eric Putze, direktor Droniq-a, zajedničkog poduzeća Deutsche Telekoma i Deutsche Flugsicherung, naglašava potrebu za sveobuhvatnim nadzorom zračnog prostora: "Operateri kritične infrastrukture moraju znati što se događa u njihovom zračnom prostoru." Pritom nije presudno samo puko otkrivanje dronova, već i sposobnost procjene koje letjelice smiju legitimno boraviti u zračnom prostoru, a koje ne.
Kontekst
Tema detekcije dronova dodatno je dobila na političkoj važnosti zbog konkretnog incidenta: pronalazak bombaškog drona na zračnoj luci Leipzig/Halle stavio je ovu temu s visokim prioritetom na političku agendu. Taj incident pokazuje da zabrinutosti izražene u anketi nisu tek teoretske prirode, već predstavljaju stvarne sigurnosne rizike za kritičnu infrastrukturu.
Kao izravnu reakciju, savezni ministar prometa Steffen Bilger (CDU) najavio je tijekom posjeta kontrolnom tornju Deutsche Flugsicherung (DFS) na frankfurtskoj zračnoj luci u kolovozu da će se u zonama prilaza i polijetanja velikih njemačkih zračnih luka u kratkom roku uvesti privremena tehnologija DFS-a. Cilj je da se dronovi ubuduće otkrivaju brže i ranije.
Za sigurnosnu industriju u cjelini ovaj razvoj pokazuje da se klasični koncepti zaštite perimetra moraju proširiti trodimenzionalnom komponentom. Tko je dosad imao na umu samo prijetnje pri tlu, sada se suočava s izazovom učinkovitog nadzora i zračnog prostora iznad osjetljivih objekata.
Praktični savjeti
- Operateri kritične infrastrukture trebali bi provjeriti jesu li se u njihovom okruženju već dogodili neovlašteni letovi dronova – anketa upućuje na to da je to slučaj kod većine organizacija.
- Samo otkrivanje dronova nije dovoljno. Prema riječima direktora Droniq-a Putzea, važna je i sposobnost procjene koji su letovi ovlašteni, a koji nisu.
- S obzirom na to da su sabotaža i ometanje poslovnih procesa navedeni kao najveći rizici, koncepti zaštite trebali bi biti posebno usmjereni na te scenarije prijetnji.
- Operateri bi trebali pratiti politički i regulatorni razvoj situacije, jer se nakon incidenta u Leipzigu mogu očekivati daljnji propisi za zračne luke, a možda i za druga područja KRITIS-a.
Izgledi za budućnost
Najavljena privremena tehnologija Deutsche Flugsicherung u zonama prilaza i polijetanja velikih njemačkih zračnih luka predstavlja prvi konkretan korak politike u odgovoru na povećanu razinu prijetnji. Može se pretpostaviti da će se pritisak na djelovanje proširiti i na druge operatere KRITIS-a izvan područja zračnih luka, jer rezultati ankete otkrivaju propust u zaštiti koji obuhvaća sve sektore.
Neusklađenost između svijesti o riziku i stvarno provedenih mjera zaštite vjerojatno će u nadolazećim mjesecima ostati u fokusu udruženja, politike i pružatelja sigurnosnih usluga. Za operatere kritične infrastrukture iz različitih sektora – od energetike preko vode do zdravstva – to znači da će ulaganja u sustave za detekciju dronova srednjoročno teško biti izbjegljiva, ako se sabotaža i poslovni prekidi žele učinkovito spriječiti.
