Operacija „Power Off”: veliki udar na DDoS stresser usluge
Glavno državno odvjetništvo u Frankfurtu na Majni i Savezni kriminalistički ured (BKA) zajedno s tijelima kaznenog progona iz ukupno 21 zemlje izveli su masivan udar na ilegalne DDoS platforme. Operacija „Power Off”, koju podupire Europol, ciljano je usmjerena protiv takozvanih stresser usluga – web platformi koje korisnicima uz plaćanje omogućuju provođenje napada preopterećenjem na tuđe sustave.
Ključne mjere i rezultati operacije
U središtu operacije bilo je razbijanje kriminalnih IT infrastruktura. Uključena tijela provela su diljem svijeta više od 150 mjera protiv inkriminiranih infrastruktura. Pritom je zaplijenjeno više od 40 poslužitelja povezanih s jednim njemačkim osumnjičenikom. Taj je muškarac navodno vodio dvije od svjetski najznačajnijih stresser usluga pod nazivima „Fluxstress” i „Netdowner”.
Na međunarodnoj razini provedeno je 16 pretraga, među ostalim u Poljskoj i Brazilu. Poljska tijela su u okviru svojih istraga uhitila dva navodna administratora i još jednog sudionika u djelu. Njemački osumnjičenik, državljanin Njemačke, trenutačno se nalazi u pritvoru tajlandskih tijela. Protiv njega u Njemačkoj postoji uhidbeni nalog zbog profesionalnog i skupinom počinjenog vođenja kriminalne trgovinske platforme na internetu.
Preventivne mjere protiv kibernetičkog kriminala
Uz represivne mjere njemačka tijela provode i opsežne preventivne korake. Kontaktirat će više od 50.000 korisnika ugašenih usluga i upozoriti ih na kažnjivost njihovih radnji. Osim toga, isključit će se više od 50 komunikacijskih platformi koje su bile usko povezane s kriminalnim uslugama.
Tijela te mjere prate animiranim filmom prilagođenim ciljnoj skupini, koji jasno prikazuje kaznenopravne posljedice takvih aktivnosti. To je posebno važno jer se stresser usluge mnogim mladima često čine kao navodno bezopasna igra – osobito u gaming sceni.
Što su stresser usluge i zašto su opasne?
Način rada i dostupnost
Stresser usluge web su platforme koje svojim klijentima uz naknadu omogućuju ciljane napade preopterećenjem (Distributed Denial-of-Service napadi, DDoS) na web stranice i druge web usluge. Posebnost tih usluga: ne zahtijevaju dublje tehničke vještine. To dovodi do toga da DDoS napadi postaju dostupni širokom krugu korisnika – što je znatna sigurnosna prijetnja.
Kod DDoS napada sustavi žrtve ciljano se preopterećuju tako da njihovi sadržaji privremeno nisu dostupni. Posljedica: web stranice ili usluge prestaju raditi. To može dovesti do znatnih gospodarskih šteta za pogođena poduzeća, a potencijalno i do ispada kritičnih infrastruktura poput energetskih, vodoopskrbnih ili komunikacijskih sustava.
Različiti motivi napadača
Motivi iza DDoS napada su raznoliki. Tijela razlikuju više kategorija: gospodarska sabotaža i ostvarivanje financijske dobiti nalaze se na prvom mjestu. Kibernetički kriminalci DDoS napade dodatno koriste kako bi prikrili druge kibernetičke napade ili kako bi sebi priskrbili konkurentske prednosti u online gamingu.
Uz to postoje i političko-ideološki motivi. Takozvane haktivističke skupine počinitelja koriste DDoS napade kako bi stvorile društveni pritisak. Te skupine usmjeravaju svoje napade i na savezne i na europske internetske prisutnosti, posebno u područjima sigurnosti, infrastrukture i financija.
Prikupljanje podataka i rasvjetljavanje
Tijekom operacije uključena tijela kaznenog progona došla su do naznaka o više od tri milijuna korisničkih podataka s kriminalnim vezama. Ti su podaci od velike vrijednosti za daljnje istrage protiv kriminalnih korisnika platformi. Omogućuju tijelima rasvjetljavanje mnoštva pojedinačnih slučajeva i identifikaciju daljnjih osumnjičenika.
Ta opsežna zbirka podataka pokazuje razmjere problema: milijuni ljudi koriste ili su koristili stresser usluge. Mnogi od tih korisnika možda nisu svjesni kaznenopravnih posljedica.
Kontekst: zašto je ova operacija značajna?
Stresser usluge kao ulaz u kibernetički kriminal
Prema procjeni Središnjeg ureda za suzbijanje internetskog kriminala (ZIT), stresser usluge predstavljaju jedno od najčešćih „ulaznih kaznenih djela” – posebno za mlade ljude. Te usluge funkcioniraju kao ulazna vrata u takozvanu underground economy za neiskusne kibernetičke kriminalce. Mnogi korisnici počinju provoditi DDoS napade iz navodno bezopasnih razloga (poput prednosti u gamingu), a zatim mogu skliznuti u kriminalnije aktivnosti.
Dugoročna strategija od 2018.
Operacija „Power Off” nije izolirana mjera, nego se već od 2018. provodi kao dugoročno zamišljena strategija. Podupiru je Europol i Europski centar za kibernetički kriminal (EC3). Tijekom tih godina već je bilo moguće identificirati i ugasiti mnoštvo uslužnih platformi za DDoS napade. Aktualna operacija predstavlja novi „sprint” u toj trajnoj borbi.
Međunarodna suradnja je ključna
Sudjelovanje tijela iz 21 zemlje pokazuje da kibernetički kriminal ne poznaje nacionalne granice i da se može učinkovito suzbijati samo prekograničnom suradnjom. Jedan počinitelj je na Tajlandu, poslužitelji su globalno raspoređeni, korisnici diljem svijeta – bez međunarodne koordinacije uspješan zahvat bio bi nemoguć.
Kaznenopravne posljedice i odvraćajući učinak
Carsten Meywirth, direktor u Saveznom kriminalističkom uredu i voditelj odjela za kibernetički kriminal, naglašava: „Vođenje i korištenje stresser usluga je kažnjivo i povlači osjetne posljedice.” To je jasna poruka potencijalnim korisnicima – posebno mladim ljudima koji možda podcjenjuju pravne implikacije svojih radnji.
Kombinacija represivnih mjera (gašenje usluga, uhićenja, zapljena poslužitelja) i preventivnih mjera (kontaktiranje 50.000 korisnika, gašenje komunikacijskih platformi, edukativni filmovi) treba postići višeslojni odvraćajući učinak.
Važnost za poduzeća i kritične infrastrukture
Za operatore web stranica, online usluga i kritičnih infrastruktura ova je operacija od velike važnosti. Ona naglašava trajnu prijetnju DDoS napadima i istodobno pokazuje da tijela kaznenog progona aktivno djeluju protiv infrastrukture takvih napada.
Okolnost da su potencijalno milijuni ljudi imali pristup stresser uslugama znači i da svako poduzeće mora računati s DDoS napadima. Odgovarajuća sigurnosna infrastruktura i mjere zaštite od DDoS-a stoga nisu izbor, nego nužnost. To posebno vrijedi za poduzeća s internetskom prisutnošću i za operatore kritičnih infrastruktura.
Pogled unaprijed: budućnost suzbijanja kibernetičkog kriminala
BKA daje do znanja da će i ubuduće računati na blisku suradnju s međunarodnim partnerima. Operacija „Power Off” primjer je sustavnog, dugoročno zamišljenog pristupa – ne kao jednokratna akcija, nego kao kontinuiran proces.
Prikupljeni podaci o tri milijuna korisnika upućuju na to da će slijediti daljnje istrage. Tijela sada imaju sredstva za identifikaciju pojedinih korisnika i postupanje protiv njih. To će vjerojatno dovesti do vala kaznenih postupaka protiv korisnika stresser usluga – posebno u Njemačkoj i u uključenoj 21 zemlji.
Za potencijalne počinitelje poruka je jasna: „Ruka zakona seže i u virtualni svijet i izvlači sve više odgovornih iz zaštite navodne anonimnosti.” Kibernetički kriminal više nije anonimna aktivnost – i ne isplati se.
