Nove prijetnje zbog digitaliziranih elektroenergetskih mreža
Napredak energetske tranzicije čini elektroenergetske mreže modernijima i digitalnijima, što otvara nove mogućnosti za inteligentno umrežavanje i učinkovitiju opskrbu. Istodobno, međutim, znatno raste površina napada za kibernetičke kriminalce. TU Darmstadt i e-netz Südhessen u istraživačkom su projektu CyberStress razvili inovativnu metodologiju stres-testova kako bi elektroenergetske mreže učinili otpornijima na takve kibernetičke napade.
Posebno su kritični scenariji u kojima se manipuliraju umreženi uređaji kod klijenata. Primjer je neprijateljsko preuzimanje svih punionica jednog proizvođača, čime bi hakeri mogli izbaciti elektroenergetsku mrežu iz ravnoteže. Iako te točke punjenja nisu u izravnom području utjecaja operatora mreže, njihovo masovno ponašanje protivno normama može znatno ugroziti stabilnost mreže.
Metodologija stres-testova po uzoru na banke
Projekt CyberStress razvio je metodologiju stres-testova za elektroenergetske mreže koja se oslanja na već etablirane postupke u bankarskom sektoru. Taj sustavan pristup omogućuje provjeru otpornosti elektroenergetskih mreža na IT napade i povećanje sigurnosti opskrbe.
Konzorcij je na temelju rezultata projekta Saveznoj mrežnoj agenciji kao regulatornom tijelu predao konkretne preporuke za zakonsko usidrenje stres-testova. Cilj je ojačati zaštitu društva i sustavno provjeriti koliko je kritična infrastruktura otporna na moderne kibernetičke prijetnje.
Stvarni demonstrator u trafostanici
Posebna prekretnica projekta je razvijeni stvarni demonstrator, ugrađen u trafostanicu operatora distribucijske mreže e-netz Südhessen. Algoritam koji je razvio TU Darmstadt prepoznaje anomalije u elektroenergetskoj mreži i upozorava na njih, primjerice kod naglih promjena opterećenja zbog manipuliranih punjenja električnih automobila, koje u vrlo kratkom vremenu snažno podižu električnu snagu.
Značenje za sigurnost opskrbe energijom
Profesor Florian Steinke s katedre Energy Information Networks and Systems TU Darmstadta objašnjava važnost stvarnog demonstratora: „Stvarni demonstrator omogućuje nam da rekonstruiramo stvarne scenarije napada i isprobamo strategije otkrivanja i obrane u realističnim uvjetima. Tako stvaramo temelje da operatori mreža buduće rizike rano prepoznaju i pouzdano osiguraju opskrbu energijom i u sve digitalnijem svijetu.”
Važnost takvih zaštitnih mjera postaje jasna u kontekstu prošlih događaja. U siječnju 2021. došlo je do masovne smetnje u europskom sustavu opskrbe strujom koja je gotovo dovela do potpunog nestanka struje, a potrošači od toga ništa nisu primijetili.
Važnost za praksu operatora mreža
Ines Schultze, komercijalna članica uprave e-netz Südhessen, naglašava praktičnu korist: „CyberStress nam pomaže da ciljano testiramo svoju mrežu na kibernetičke napade i izvedemo mjere kojima ćemo je učiniti još otpornijom. Posebno je vrijedna bila bliska suradnja s TU Darmstadtom, projektnim partnerima i Saveznom mrežnom agencijom kao našim regulatornim tijelom.”
Interdisciplinarna suradnja kao čimbenik uspjeha
Projekt CyberStress odlikuje se sveobuhvatnom interdisciplinarnom suradnjom. Sudjeluju TU Darmstadt, e-netz Südhessen AG, Q-Group GmbH te Sveučilište u Kölnu sa svojom katedrom za pravo digitalizacije. Kao pridruženi partneri djeluju Savezna mrežna agencija i operator prijenosne mreže Amprion.
Ta konstelacija omogućuje objedinjavanje znanstvene stručnosti, praktičnog pogonskog iskustva i regulatorne perspektive. Projekt financira Savezno ministarstvo za istraživanje, tehnologiju i svemir pod oznakom 13N16628, a vodi ga VDI Technologiezentrum GmbH.
Pogled u budućnost mrežne sigurnosti
Razvoj CyberStressa označava važan korak u osiguravanju kritičnih infrastruktura od modernih kibernetičkih prijetnji. S rastućom digitalizacijom energetske tranzicije takve preventivne sigurnosne mjere postaju sve važnije.
Prijenos provjerenih postupaka stres-testova iz financijskog sektora na energetsku infrastrukturu pokazuje kako međusektorsko učenje može pridonijeti poboljšanju kibernetičke sigurnosti. Konkretne preporuke Saveznoj mrežnoj agenciji mogle bi dovesti do regulatornog usidrenja koje bi stres-testove učinilo obveznima za sve operatore mreža.
Za branšu sigurnosne tehnike taj razvoj otvara nove perspektive: integracija algoritama za prepoznavanje anomalija u postojeće nadzorne sustave postaje sve relevantnija. Poduzeća koja vode ili nadziru kritične infrastrukture trebala bi spoznaje iz CyberStressa uključiti u svoje sigurnosne strategije i uvesti odgovarajuće sustave detekcije.
