Europska kibernetička sigurnost: napredak i novi izazovi
Europska agencija za kibernetičku sigurnost Enisa objavila je svoj aktualni izvještaj NIS360 i pritom crta razlikovanu sliku digitalne otpornosti Europe. Sveobuhvatna provedba direktive NIS2 o sigurnosti mreža i informacija prema tome ima učinka i kroz sve branše osigurava pojačana ulaganja u kritične infrastrukture. Ipak, između stvarnog stanja prijetnji i stvarne otpornosti na krize u mnogim sustavno važnim područjima i dalje zjapi opasna praznina.
Metodologija ocjenjivanja: od stupnja zrelosti do zone rizika
Za studiju je Enisa ocijenila cjelokupan ekosustav branši. Ocjena seže od kvalitete zakona preko pripremljenosti poduzeća do udarne snage nadzornih tijela. Toj se razini sigurnosti suprotstavlja društvena kritičnost, koja se mjeri prema stupnju digitalizacije i mogućim kaskadnim učincima ispada za građane.
Iz odnosa ovisnosti i razine sigurnosti Enisa izvodi „zonu rizika” za sektore čija je zrelost ispod prosjeka EU-a. Budući da je opća razina porasla, u tu su opasnu zonu skliznula nova područja.
Željeznički promet i vodoopskrba u zoni rizika
Posebno je zabrinjavajući razvoj u željezničkom prometu te u opskrbi pitkom vodom i zbrinjavanju otpadnih voda. Oba su područja u cijelosti skliznula u zonu rizika. Kritika se svodi na to da ti sektori ne mogu držati korak s tempom tržišta.
U željezničkom prometu napadači se usredotočuju na zastarjele operativne tehnologije i tehnike signalno-sigurnosnih uređaja. To predstavlja ozbiljan problem jer se ostarjeli radijski sustavi i osnova upravljačkih centara iznimno teško krpaju. Napadačima čak nude mogućnost zaustavljanja vlakova na daljinu. Važnost za vojnu logistiku uz to željeznički promet sve više čini metom kibernetičkih napada.
Opskrba plinom kao svijetla točka
Pozitivan trend bilježi pak opskrba plinom, koja je zahvaljujući intenzivnijoj razmjeni informacija uspjela iskočiti iz zone rizika.
Izazovi specifični za branše
Svemirski sektor: razlike u kvaliteti i geopolitički rizici
Zabrinjavajuće ostaje stanje u svemirskom sektoru, koji obilježavaju goleme razlike u kvaliteti. Digitalno društvo sve više ide prema ovisnosti o satelitskim podacima za navigaciju, financijsko trgovanje i klimatologiju. Ta ključna uloga to područje čini metom geopolitičkih kibernetičkih napada, primjerice putem ometanja GPS-a, koje već nekoliko godina stvara probleme na Baltiku.
Budući da NIS2 dosad obuhvaća samo dijelove opskrbnog lanca, vlada neravnoteža: zrakoplovni divovi izvrsno su zaštićeni, dok manji dobavljači sa sobom nose znatne sigurnosne nedostatke.
Pomorsko gospodarstvo i sigurnost luka
U pomorskom gospodarstvu kibernetički napadi na umrežene lučke sektore prijete čak i uzdrmati globalne opskrbne lance. Rastuće umrežavanje lučkih dizalica i brodskih sustava s oblakom otvara ulaze. Nacionalnim lučkim tijelima često akutno nedostaje IT stručnosti.
Zdravstvo i IT pružatelji usluga u sredini
Zdravstvo i IT pružatelji usluga bore se protiv strukturnih prepreka. Bolnice pate od manjka proračuna i stručnjaka, što ih pod vremenskim pritiskom skrbi za pacijente čini idealnom metom ransomware ucjenjivača. Pružatelji IT usluga pak kibernetičkim napadačima služe kao strateška odskočna daska za istodobno otimanje stotina korisničkih mreža preko pristupa za održavanje.
Državne uprave zaostaju
Javnom sektoru prije svega nedostaje stručnosti u kibernetičkoj sigurnosti na rukovodećoj razini, zbog čega sigurnosna ažuriranja često traju mjesecima, a portali tijela vlasti redovito postaju žrtve uspješnih phishing napada i napada preopterećenjem.
Uspješni sektori: od banaka do opskrbe strujom
Kao stijena u oluji pokazuju se tradicionalno snažno regulirani sektori poput bankarstva, telekomunikacija i opskrbe strujom. Novi u toj vodećoj skupini visoke zrelosti kibernetičke sigurnosti su infrastrukture financijskog tržišta i usluge povjerenja. Potaknuta pravilnikom financijskog tržišta Dora, sigurnost je ondje uspješno usidrena kao poslovni rizik u vrhovnom menadžmentu.
Trendovi budućnosti i strateške preporuke
Za budućnost Enisa identificira tri megatrenda koji potresaju sigurnosni ustroj: brz daljnji razvoj AI-a, koji napadačima daje nove alate poput deepfakeova, vrlo složene softverske opskrbne lance te geopolitička previranja.
Agencija kritičnim sektorima obvezno preporučuje prijelaz s čisto birokratske kulture usklađenosti na proživljenu, otpornu praksu. To znači temeljito preusmjeravanje sigurnosnih strategija koje nadilazi puko ispunjavanje regulatornih zahtjeva.
Zaključak: između napretka i rastućih izazova
Izvještaj NIS360 jasno pokazuje da je europski krajolik kibernetičke sigurnosti obilježen znatnim razlikama među sektorima. Dok direktiva NIS2 daje pozitivne poticaje i neke branše postižu jasan napredak, napretkom digitalizacije i novim stanjima prijetnji nastaju i novi rizici. Rastuća zona rizika pokazuje da su kontinuirane prilagodbe i ulaganja u kibernetičku sigurnost kritičnih infrastruktura neizostavni za držanje koraka s dinamičnim stanjem prijetnji.
