Hibridni napadi na Bundeswehr i kritičnu infrastrukturu osjetno rastu
Od 2022. Njemačka bilježi osjetan porast hibridnih napada na Bundeswehr i kritične infrastrukture. To je potvrdio viceadmiral Thomas Daum, inspektor Bundeswehra za kibernetički i informacijski prostor, na NATO-ovoj vježbi kibernetičke obrane Locked Shields u Kalkaru na Donjoj Rajni. Stanje prijetnji temeljito se pooštrilo i uz klasične kibernetičke napade obuhvaća i uporabu dronova, dezinformacijske kampanje i fizičke sabotažne mjere.
Što se dogodilo? – ključne činjenice o aktualnom stanju prijetnji
Kibernetički napadi ciljano su usmjereni na dva područja: podatkovne centre Bundeswehra u zemlji te postrojbe u inozemstvu. Konkretan primjer pokazuje situaciju u Litvi, gdje stacionirani vojnici Bundeswehra izvještavaju o pokušajima prisluškivanja telefonskih razgovora. Posebno je vrijedno spomena usporedno provođenje dezinformacijskih kampanja – tako su primjerice širene lažne tvrdnje o zapovjednicima kontingenta kako bi se postigla zbunjenost i destabilizacija.
Uz digitalne napade, stručnjaci dokumentiraju i fizičke prijetnje: opažanja dronova u osjetljivom području vojarni, pokušaje ulaska, oštećenja podatkovnih kabela i opskrbnih vodova u Baltičkom moru te ciljana ometanja GPS sustava. Taj koordinirani pristup upućuje na planiranu kampanju destabilizacije njemačkih obrambenih struktura.
Detalji – pozadina i opseg prijetnji
Prema izjavama glasnogovornika Bundeswehra, četiri zemlje identificirane su kao glavni uzročnici tih hibridnih napada: Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja. Te zemlje djeluju različitim taktikama i ciljevima, ali djelomično usklađuju svoje aktivnosti.
Metode napada su raznolike i razlikuju se ovisno o cilju. Dok se protiv podatkovnih centara primarno provode kibernetički napadi, operacije protiv postrojbi u inozemstvu usmjerene su na psihološki utjecaj i stvaranje nesigurnosti. Primjer Litve pokazuje tu strategiju: ne napada se samo tehnička infrastruktura, nego i povjerenje te moral vojnika ciljano širenim lažnim informacijama.
Na meti su i pomorske infrastrukture. Oštećenja podatkovnih kabela i opskrbnih vodova u Baltičkom moru upućuju na usklađene sabotažne mjere koje trebaju narušiti digitalnu povezanost i opskrbu energijom.
Kritična infrastruktura u fokusu – mreža KRITIS pod pritiskom
U kritičnu infrastrukturu (KRITIS) u Njemačkoj ubrajaju se veliki opskrbljivači energijom, banke i IT pružatelji usluga. Prema procjenama, mreža KRITIS obuhvaća više od 29.000 poduzeća. Potencijalne površine napada time su znatne.
Upozoravajući primjer daje Ukrajina: neposredno prije velikog ruskog napada ondje su napadnuti uredi za evidenciju stanovništva s ciljem brisanja podataka o stanovništvu i ometanja organizirane mobilizacije. Taj scenarij pokazuje da u fokus kibernetičkih napada mogu doći i tijela vlasti te upravne ustanove – ne samo privatna poduzeća.
Ukrajina se uspjela zaštititi pravovremenim osiguranjem svojih podataka. To naglašava važnost sveobuhvatnih mjera sigurnosnog kopiranja i kontinuiteta za sve organizacije koje pripadaju kritičnoj infrastrukturi.
Kontekst – zašto je taj razvoj relevantan?
Sve učestaliji hibridni napadi na Bundeswehr i kritičnu infrastrukturu označavaju prekretnicu u percepciji prijetnji. Problem više nisu samo pojedinačni kibernetički napadi, nego koordinirane kampanje koje kombiniraju digitalne i fizičke mjere, dezinformacije i psihološki utjecaj. Taj pristup znatno otežava obranu i reakciju.
Za operatore kritičnih infrastruktura to znači da tradicionalni sigurnosni koncepti više nisu dovoljni. Prijetnje su asimetrične, višedimenzionalne i djelomično ih je teško pripisati. Sam fokus na kibernetičku sigurnost je preuzak – fizička zaštita infrastrukturnih elemenata, informacijska sigurnost i planiranje otpornosti jednako su važni.
NATO-ova vježba Locked Shields – najveća multinacionalna vježba kibernetičke obrane
Kao odgovor na te prijetnje NATO provodi vježbu Locked Shields. U toj trenutačno najvećoj i najsloženijoj multinacionalnoj vježbi kibernetičke obrane na svijetu sudjeluje oko 40 nacija, među njima i kibernetičke postrojbe Bundeswehra.
Vježba simulira napade u stvarnom vremenu „crvenog tima”, koje mora odbiti „plavi tim”. Uz vojne snage sudjeluju i civilni dionici: njemačka policijska i sigurnosna tijela te IT stručnjaci iz poduzeća poput Telekoma. To pokazuje da je kibernetička obrana danas pitanje cijelog društva i da ne može ležati samo u rukama države.
Savjeti iz prakse – preporuke za djelovanje operatorima kritične infrastrukture
Na temelju prikazanog stanja prijetnji proizlazi više konkretnih područja djelovanja:
- Sigurnosno kopiranje podataka i redundancija: primjer Ukrajine pokazuje kritičnu važnost redovitih, testiranih sigurnosnih kopija. Operatori kritične infrastrukture trebali bi podatke čuvati višestruko i prostorno raspoređeno.
- Fizička zaštita: podatkovni kabeli, opskrbni vodovi i perimetri vojarni trebaju pojačanu zaštitu. Kontrola pristupa i nadzor su ključni.
- Obuka i osvješćivanje: zaposlenike treba informirati o dezinformacijskim kampanjama i pokušajima socijalnog inženjeringa.
- Planiranje odgovora na incidente: scenariji hibridnih napada trebali bi se uvježbati, a protokoli reakcije uspostaviti.
- Nacionalna i međunarodna suradnja: razmjena obavještajnih podataka o prijetnjama s tijelima vlasti i partnerima je neizostavna.
Pogled unaprijed – daljnji razvoj i zahtjevi
Rastuća učestalost i složenost hibridnih napada znatno će povećati sigurnosne zahtjeve u Njemačkoj. Bundeswehr i civilna tijela morat će dodatno graditi svoje kapacitete kibernetičke obrane.
Fokus je na otpornosti umjesto savršenstvu: nije riječ o tome da se svi napadi u potpunosti spriječe, nego o sposobnosti brze reakcije i oporavka od napada. NATO-ova vježba Locked Shields korak je u tom smjeru, ali mora se nadopuniti kontinuiranim operativnim prilagodbama.
Za privatne operatore kritične infrastrukture to konkretno znači: ulaganja u kibernetičku sigurnost nisu izbor, nego strateška nužnost. Ona ne štite samo pojedino poduzeće, nego doprinose i otpornosti cjelokupne njemačke infrastrukture – odgovornost koja u vremenima hibridnih prijetnji teži više nego ikad.
