Što se dogodilo?
Bavarska zemaljska vlada izvijestila je o znatnom porastu politički motiviranih cyberanapada iz Rusije, Kine i Sjeverne Koreje. Prilikom predstavljanja ovogodišnjeg izvještaja o stanju cybersigurnosti, ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSU) izjavio je u Münchenu da su te tri države jasno glavni počinitelji takvih napada. Hibridna prijetnja od špijunaže, sabotaže, dezinformacija i cyberanapada, prema Herrmannu, dosegla je "dosad neviđenu razinu".
Strane obavještajne službe time slijede nekoliko ciljeva: prikupljanje informacija, utjecaj i sabotažu. Paralelno s tim, bavarska policija je prošle godine zabilježila ukupno 49.468 slučajeva cyberkriminala – porast od 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Detalji
Spektar zabilježenih kaznenih djela seže od online prijevara preko iznude i krađe podataka do politički motiviranih napada stranih obavještajnih službi. Vlasti i privatni pružatelji usluga cybersigurnosti suglasni su da je broj neprijavljenih slučajeva visok – mnogi incidenti vjerojatno uopće ne dođu do prijave.
Ministar financija Albert Füracker (CSU) nadopunio je brojke s tehničkog gledišta: Zemaljski ured za sigurnost u informacijskoj tehnologiji prošle je godine obradio oko 6000 "sigurnosno relevantnih incidenata". Pogođena su tijela savezne pokrajine, općine te operateri kritične infrastrukture. To odgovara porastu od deset posto u odnosu na prethodnu godinu. Füracker je također istaknuo promijenjenu kvalitetu napada: "Napadi su postali primjetno brži i složeniji."
Ključni problem ostaje kazneni progon. Prema izvještaju, teško je utvrditi koliko je osumnjičenika na kraju identificirano i osuđeno. Od 2015. godine za veće slučajeve brine se Središnji ured za cyberkriminal pri Glavnom državnom odvjetništvu u Bambergu. Kaznено pravosuđe, osim toga, ne vodi zasebnu statistiku o cyberkriminalu – napadi s interneta umjesto toga pripisuju se odgovarajućem kaznenom djelu, primjerice prijevari ili iznudi, bez razlikovanja između online i klasičnih počinitelja. Prema podacima iz izvještaja o cybersigurnosti, 72 posto počinitelja nalazi se u inozemstvu.
Tumačenje
Predstavljeni podaci pokazuju dva paralelna razvoja: s jedne strane, klasični cyberkriminal s ekonomskom pozadinom – prijevare, iznude, krađa podataka – stalno raste. S druge strane, zaoštrava se prijetnja od državno koordiniranih napada iz Rusije, Kine i Sjeverne Koreje, koji su ciljano usmjereni na tijela vlasti, kritičnu infrastrukturu i poduzeća. To miješanje klasičnog kriminala i geopolitički motivirane špijunaže i sabotaže čini situaciju kompleksnijom za odgovorne za sigurnost.
Ministar pravosuđa Georg Eisenreich (CSU) ukazao je na međunarodnu dimenziju problema: budući da se veliki dio počinitelja nalazi u inozemstvu, nužna je bliska suradnja s partnerima poput Interpola, Eurojusta, Europola i drugih obavještajnih službi. Nacionalni kazneni progon brzo nailazi na svoje granice kod prekograničnog cyberkriminala.
Za operatere kritične infrastrukture i tijela vlasti, prijavljeni porast sigurnosno relevantnih incidenata od deset posto znači da se površina napada i brzina napada i dalje povećavaju. Iako se izvještaj prvenstveno odnosi na digitalne napade, razvoj pokazuje koliko je važan cjelovit pristup sigurnosti koji povezuje fizičke i digitalne zaštitne mjere – primjerice kada je riječ o zaštiti osjetljivih serverskih prostorija, kontroli pristupa IT infrastrukturi ili osiguravanju predajnih točaka poput Wardhuba u umreženim sigurnosnim sustavima.
Praktični savjeti
- Poduzeća i tijela vlasti trebali bi, s obzirom na sve veću složenost i brzinu napada, redovito provjeravati i testirati svoje procese odgovora na incidente.
- Budući da je broj neprijavljenih slučajeva cyberkriminala visok, preporučuje se dosljedno prijavljivanje incidenata nadležnim tijelima kako bi se omogućila realnija slika stanja i podržale istrage.
- S obzirom na visok udio stranih počinitelja, organizacije bi trebale dati prednost preventivnim tehničkim mjerama, jer je naknadni kazneni progon često samo ograničeno moguć.
- Kritična infrastruktura i općine trebale bi iskoristiti prijavljeni porast sigurnosno relevantnih incidenata kao priliku za preispitivanje postojećih sigurnosnih koncepata – uključujući područje fizičke sigurnosti poput kontrole pristupa serverskim prostorijama ili osiguravanja sustava trezora za ubacivanje za osjetljive nositelje podataka.
- Bliska suradnja s nacionalnim i međunarodnim partnerima poput Zemaljskog ureda za sigurnost u informacijskoj tehnologiji može pomoći u ranom dobivanju aktualnih informacija o prijetnjama.
Izgledi za budućnost
Ministar unutarnjih poslova Herrmann ne očekuje smanjenje cyberkriminala ove godine, već prije daljnji porast. Bavarska zemaljska vlada pritom se oslanja na kombinaciju pojačane nacionalne i međunarodne suradnje, primjerice s Interpolom, Eurojustom i Europolom, te na proširenje Središnjeg ureda za cyberkriminal u Bambergu za posebno složene slučajeve.
S obzirom na rastuće brojke sigurnosno relevantnih incidenata i sve veću profesionalizaciju napadača, tema cybersigurnosti vjerojatno će dobivati sve veću težinu na političkoj razini. Za tijela vlasti, općine i operatere kritične infrastrukture to znači da će ulaganja u prevenciju, otkrivanje i odgovor na cyberanapade u dogledno vrijeme i dalje dobivati na važnosti – uz bližu povezanost s fizičkim sigurnosnim mjerama kako bi se zatvorile sigurnosne praznine na dodirnim točkama digitalnog i stvarnog svijeta.