Što se dogodilo?
Mercury Security, dobavljač otvorenih hardverskih arhitektura za sustave kontrole pristupa i brend u vlasništvu tvrtke HID, objavio je „Trends in Access Controllers Report 2026“. Studija se temelji na globalnoj anketi provedenoj među 561 stručnjakom iz područja fizičke sigurnosti i kibernetičke sigurnosti, uključujući administratore, sistemske integratore, instalatere i krajnje korisnike. Izvještaj jasno pokazuje da kontroleri imaju sve središnju ulogu u dugoročnoj strategiji sustava fizičke kontrole pristupa (PACS): 78 posto ispitanika smatra kontroler važnim ili ključnim za svoju PACS strategiju – prošle je godine taj udio iznosio 72 posto.
Detalji
Izvještaj identificira nekoliko trendova koji utječu na odluke o kupnji kontrolera. Posebno upečatljiv je jaz u kibernetičkoj sigurnosti: 32 posto ispitanika navodi da njihovim trenutnim sustavima kontrolera nedostaju funkcije kibernetičke sigurnosti – značajan porast u odnosu na 21 posto prošle godine. Istovremeno, 74 posto ispitanika izvještava da je usklađivanje kibernetičke sigurnosti i IT-a postalo složenije, iako 86 posto njih navodi da aktivno radi na usklađenosti s trenutnim standardima kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka.
Interoperabilnost igra ključnu ulogu za 69 posto ispitanika pri kupnji kontrolera. Za više od četiri od pet ispitanika (82 posto) silazna i uzlazna kompatibilnost važne su pri planiranju buduće infrastrukture. To ukazuje na sklonost postupnoj modernizaciji, kojom tvrtke štite postojeća ulaganja, a istovremeno zadržavaju fleksibilnost za postupno uvođenje novih funkcija.
Mobilne vjerodajnice također dobivaju na značaju: polovica ispitanika već koristi mobilna rješenja ili planira njihovo uvođenje, a 46 posto navodi integraciju mobilnih vjerodajnica kao pokretač kupnje kontrolera. Povezivost s cloudom 56 posto ispitanika navodi kao važan čimbenik – šest postotnih bodova više nego prošle godine. Međutim, samo 41 posto navodi da su njihovi kontroleri trenutno sposobni za rad u cloudu, a 26 posto izričito izvještava o nedostatku te sposobnosti u postojećim sustavima. Interes za funkcije cloud-a očito raste brže nego što postojeća infrastruktura to može podržati.
Umjetna inteligencija također postavlja nove zahtjeve pred infrastrukturu. Analiza ponašanja i detekcija anomalija u kontekstu PACS-a porasle su s 44 posto (2025.) na 56 posto (2026.). Prepoznavanje lica navodi 60 posto ispitanika, a prediktivnu sigurnost i sprječavanje prijetnji 50 posto. S daljnjim razvojem tih primjena, procesorska snaga, memorija, povezivost, kibernetička sigurnost i integracijska arhitektura dobivaju na važnosti pri odabiru kontrolera. Više od 39 posto ispitanika razmatra primjenu rubnog računarstva (edge computing) u sigurnosnom ekosustavu ili ga već koristi. 41 posto već je integriralo podatke kontrolera u softver za upravljanje zauzetošću i iskorištenošću zgrada.
Tumačenje
Rezultati izvještaja pokazuju jasnu promjenu paradigme: odabir kontrolera razvija se od čiste kupnje hardvera prema dugoročnoj infrastrukturnoj strategiji. Za stručnjake iz područja sigurnosne tehnike i kontrole pristupa to znači da kratkoročni kriteriji poput pouzdanosti i kibernetičke sigurnosti i dalje ostaju u prvom planu, no kontroleri istovremeno moraju biti spremni za budućnost – trebaju podržavati buduće tehnologije, moći se povezivati s okolnim sustavima i biti nadogradivi bez potrebe za zamjenom cijele infrastrukture.
Steve Lucas, potpredsjednik prodaje u tvrtki Mercury Security, sažima ključni izazov: „Tvrtke prepoznaju rizike kibernetičke sigurnosti umreženih sustava kontrole pristupa. No postojeća infrastruktura ne prati uvijek taj tempo. Pri modernizaciji korisnici također žele zaštititi svoja postojeća ulaganja, zbog čega interoperabilnost dobiva na važnosti. Isto tako, sve je važniji odabir platformi kontrolera koje ispunjavaju trenutne sigurnosne zahtjeve, a istovremeno nude fleksibilnost za podršku budućim zahtjevima.“
Praktični savjeti
- Pri nabavi ili modernizaciji kontrolera treba posebno obratiti pozornost na postojeće funkcije kibernetičke sigurnosti, jer prema izvještaju upravo tu postoji najveći jaz između zahtjeva i stvarne infrastrukture.
- Interoperabilnost i kompatibilnost – i silazna i uzlazna – trebale bi biti ključan kriterij odabira kako bi se omogućila postupna, a ne potpuna modernizacija te zaštitila postojeća ulaganja.
- Usklađivanje fizičke sigurnosti i IT odjela postaje sve složenije; rana i strukturirana suradnja oba područja može smanjiti trenja.
- Tko planira povezivost s cloudom, trebao bi unaprijed provjeriti podržava li postojeća infrastruktura kontrolera uopće tu funkciju prije pokretanja odgovarajućih projekata.
- Pri ulaganju u funkcije temeljene na umjetnoj inteligenciji, poput analize ponašanja ili prepoznavanja lica, procesorsku snagu, memoriju i integracijsku arhitekturu kontrolera treba uzeti u obzir od samog početka.
Izgledi za budućnost
Izvještaj ukazuje na to da će se zahtjevi prema infrastrukturi kontrole pristupa u narednim godinama dodatno mijenjati. Teme poput mobilnih vjerodajnica, povezivosti s cloudom, rubnog računarstva i analitičkih funkcija temeljenih na umjetnoj inteligenciji vjerojatno će dobivati na važnosti, dok istovremeno raste pritisak za zatvaranjem sigurnosnih propusta u postojećim sustavima. Za tvrtke i donositelje odluka u sigurnosnoj industriji to znači da odluke o ulaganjima moraju sve više biti donošene strateški i dugoročno – uzimajući u obzir interoperabilnost, skalabilnost i mogućnost postupne integracije novih tehnologija, umjesto potpune zamjene cijele infrastrukture u redovitim razmacima.