Prošireni zahtjevi za kritičnu infrastrukturu kroz direktivu NIS-2
Provedba direktive NIS-2 u nacionalno pravo drastično je proširila krug pogođenih organizacija. Dok je pojam kritične infrastrukture dugo bio povezan s velikim elektranama, središnjim vodoopskrbnim tvrtkama ili čvorištima željezničkog prometa, od 2026. je takvo gledanje zastarjelo. Zbog najnovijih prilagodbi zakona o BSI-ju danas pod stroge obveze prijave i sigurnosne zahtjeve potpadaju i srednja poduzeća iz sektora prometa, logistike, zdravstva i zbrinjavanja otpada te tijela vlasti i uredi.
Tko ignorira nove standarde, riskira ne samo pogubne prekide rada, nego se suočava i s osjetnim rizicima osobne odgovornosti i sankcijama. Ranjivost se pritom ne ograničava samo na digitalne elemente infrastrukture – kako su pokazali mehanički napadi na opskrbu strujom u Berlinu u rujnu 2025.
Umrežavanje stvara nove površine napada
Moderna automatizacija zgrada danas je gotovo bez iznimke umrežena. Bilo putem WLAN-a, radioveze ili žičanih sabirničkih sustava: svaka automatizirana vrata, svaki pametni prozor i svaki sustav za odvod dima i topline potencijalna je krajnja točka u mreži. Time svaki od tih sustava postaje mogući ulaz za kibernetičke napade ako zaštita ne odgovara aktualnom stanju tehnike.
Posebno je problematično sučelje IT sigurnosti i fizičke sigurnosti. Klasičan primjer iz prakse ilustrira rizik: ako automatska vrata tijekom rada pokažu smetnju, u užurbanoj se svakodnevici često iz udobnosti ili neznanja mehanički blokiraju – „zadržavaju se otvorena”. U kontekstu kritične infrastrukture to nije sitnica, nego sigurnosna praznina koja ukida fizičko odvajanje koje bi zapravo trebalo jamčiti zaštitu od neovlaštenog ulaska.
Fizička i digitalna sigurnost kao cjelina
Cjelovitost postrojenja kritične infrastrukture stoji i pada s fizičkom zaštitom vanjske ovojnice te unutarnjim sučeljima između osjetljivih područja kritične infrastrukture i javno dostupnih zona. Prava usklađenost s KRITIS-om stoga zahtijeva promjenu razmišljanja: digitalna zaštita i mehanička pouzdanost moraju se planirati i voditi kao nerazdvojiva cjelina.
Integrirani pristupi planiranju za usklađenost s KRITIS-om
Novi zakonski zahtjevi masovno pomiču prioritete u planiranju. Danas se opaža porast takozvanih funkcionalnih sukoba. Visoke sigurnosne prepreke i restriktivne kontrole pristupa kod vrata i drugih elemenata vanjske ovojnice neizbježno se sudaraju sa željom za maksimalnom udobnošću rukovanja, potpunom pristupačnošću i što manjim naporom oko održavanja.
Kako bi se izbjegli skupi naknadni popravci ili čak potpuno novo planiranje, odgovorni za gradnju i zgrade moraju ranije nego ikad potražiti razgovor sa stručnjacima. Integrirani pristup planiranju zgradu ne promatra kao zbroj pojedinih struka, nego kao cjelovit sustav.
Izazovi pri modernizaciji postojećih objekata
Posebno je zahtjevna modernizacija postojećih objekata. Mnoge zgrade relevantne za kritičnu infrastrukturu imaju povijesno izrasle sustave koji često djeluju kao izolirana rješenja. Hitno pitanje glasi: kako se zastarjele komponente mogu naknadno uskladiti s KRITIS-om, a da se ne mora zamijeniti cjelokupna infrastruktura?
Utemeljen popis stanja prvi je korak u prepoznavanju sučelja koja su i sigurnosno-tehnički i funkcionalno spremna za budućnost. Cilj mora biti pronaći rješenje koje ispunjava strogu potrebu za zaštitom, a da rad zgrade ne parališe pretjeranom složenošću.
Tehnički standardi za sigurnu interoperabilnost
Presudna tehnička poluga za provedbu rješenja usklađenih s KRITIS-om je interoperabilnost. Automatizirana rješenja za vrata i prozore danas moraju istodobno svladavati složene zadaće: moraju se ispuniti odredbe o zaštiti od požara, u svakom trenutku jamčiti putovi za bijeg i spašavanje te očuvati pristupačnost. Istodobno sustav mora biti u cijelosti integriran u nadređeno upravljanje zgradom kako bi isporučivao statusne poruke u stvarnom vremenu.
Stručnjaci se dosljedno oslanjaju na otvorene i sigurne komunikacijske standarde kako bi osigurali potrebnu transparentnost i sigurnost. Trenutačno OPC UA čini osnovu za platformski neovisnu i sigurnu razmjenu podataka. S pogledom na budućnost i rastuće zahtjeve mrežne sigurnosti središnju će ulogu imati i BACnetSC (Secure Connect).
Enkripcija kao osnovni preduvjet
Ti standardi omogućuju da se sigurnosne funkcije ne samo vode, nego i šifrirano komuniciraju te neprekinuto nadziru. U arhitekturi usklađenoj s KRITIS-om ta je enkripcija na razini protokola osnovni preduvjet za sprječavanje napada tipa man-in-the-middle na tehniku zgrade.
Preporuke iz prakse za automatizaciju zgrada usklađenu s KRITIS-om
Za praktičnu provedbu iz novih zahtjeva proizlaze konkretne preporuke za djelovanje:
- Rano uključivanje sigurnosnih stručnjaka u fazu planiranja
- Promatranje zgrade kao cjelovitog sustava umjesto izoliranih struka
- Utemeljen popis stanja prije mjera modernizacije
- Primjena otvorenih i sigurnih komunikacijskih standarda
- Provedba neprekinute enkripcije na razini protokola
- Redovita provjera i prilagodba sigurnosnih mjera
Posebno kod sustava kontrole pristupa treba paziti da se mehaničke sigurnosne mjere ne potkopavaju operativnim improvizacijama. Smetnje se moraju sustavno uklanjati umjesto uspostavljanja improviziranih zaobilaznih rješenja.
Pogled unaprijed: sigurnost kao trajna zadaća
Usklađenost s KRITIS-om nije jednokratan projekt, nego trajna zadaća u životnom ciklusu zgrade. S obzirom na stalno promjenjivo stanje prijetnji i dinamično zakonodavstvo, predviđajuće planiranje jedini je put do otpornosti.
Integracija IT sigurnosti i fizičke sigurnosti zgrade ubuduće će biti još važnija. Poduzeća koja danas ulažu u rješenja spremna za budućnost mogu sigurnost koristiti kao konkurentsku prednost umjesto da je doživljavaju kao prepreku. Uz prave partnere i inteligentno umreženu automatizaciju zgrada sigurnost postaje jamac stabilnog i budućnosti doraslog rada.
Proširenje zahtjeva za kritičnu infrastrukturu jasno pokazuje: zaštita kritičnih infrastruktura počinje već na ovojnici zgrade i zahtijeva promjenu razmišljanja u cjelokupnoj fazi planiranja i korištenja nekretnina.
